Svi volimo rutinu i sigurnost iako naši najveći potencijali leže u mogućim promjenama.
Ukoliko mijenjate nešto u rutini treninga, prehrane ili odmora budite postepeni, ne očekujte rezultate preko noći i po mogućnosti se savjetujte sa stručnjacima.
Provjeri se u tri navike, koje iz našeg iskustva sadrže potencijale za pozitivne promjene.
1. Navika na poslu. Planiraj ritam hranjenja prilagođen poslovnoj aktivnosti. U danima kada imaš malo vremena izvan posla planiraj lakše i češće (svaka 2 sata) obroke, poput voća, voćnih šejkova i snack-ova na bazi orašastih plodova. Vrhunski sportaši, kada imaju gust i naporan (stresan) raspored treninga jedu manje, a obroci su tekući ili kašasti – rezultat je više enegije i bolja koncentracija. Teški obroci zahtijevat će više energije za probavu, više stimulansa i mogu uzrokovati dehidraciju, koja će te udaljiti od popodnevnog planiranog treninga. Samosvjesni poslodavci danas se trude osigurati bolje uvjete za dnevne obroke za svoje zaposlenike, poput kuhinjskog prostora uz dostavu voća i povrća, pa čak i “zdravih” menzi te se koncept “samosnalaženja” sve češće napušta.
2. Navike nakon 22 h. San je vjerojatno najvažniji oporavak od treninga. Kvaliteta sna može biti bitnija od dužine. Često je već i 6 sati kvalitetnog sna dovoljno za regeneraciju, iako se općenito za odmor nakon psihofizičkog preopterećenja savjetuje i koji sat više. Ako je moguće zamrači prostoriju, smanji temperaturu zraka (u odnosu na radnu sobu) i opusti se prije nego legneš. Ukoliko planiraš svoj trening rano u jutro planiraj ranije leći, iako te dan-dva kraćeg sna neće izbaciti iz balansa.
3. Navika nabavke hrane. Unatoč globalizaciji tržišta hrane, podneblje u kojem živimo često je ograničavajuće za promjene kojima težimo. Osobe koje žive uz more se tako razlikuju od onih u unutrašnjosti. Umjesto popisa “zdravih” namirnica koje trebamo jesti možda bi važniju promjenu trebali napraviti u smjeru da prepoznamo lokalnu i sezonsku hranu koju, po mogućnosti možemo pojesti sirovu ili bez straha od štetnih djelovanja na naše zdravlje ili okoliš. Ovdje treba pridodati da osobe koje su fizički aktivnije puno bolje osvještavaju i reguliraju svoje navike u hranjenju iz razloga što za razliku od “neaktivnih” manje jedu “iz stresa” i navike, a češće iz potrebe.
Balans između treninga, posla i obitelji, kojemu svi težimo je lakše postići ako “osvijestimo” navike u svakom od njih. Trening će tako prvo poboljšati prehranu i oporavak te rezultirati uspješnijim funkcioniranjem na poslu i unutar obitelji, te na taj način on postaje generator pozitivnih promjena, ne samo u osobi nego i u društvu.
