Sjediš li u autu ili u javnom prijevozu na putu do ureda? Imaš li često posla za koji je potrebno 6-8 sati sjedenja nekoliko dana u kontinuitetu? Izlaziš li na ručak tijekom radnog vremena i sjediš? Voziš li se i sjediš i kada putuješ na kraće lokacije u gradu? Sjediš li pred televizorom nekoliko sati prije spavanja?

PROČITAJ NEKOLIKO STANJA U KOJE NAŠE TIJELO DOLAZI KADA PUNO SJEDIMO:

Kukovi trpe zbog dugotrajnog sjedenja. Mišići se oko kukova skraćuju i slabe i postepeno ograničavaju pokret. U starijoj populaciji smanjena pokretljivost kuka glavni je uzrok pada, a često uzroci nastaju dok je osoba bila još radno sposobna. Ako te boli donji dio leđa ili koljena, velika je vjerojatnost da imaš smanjen gib u kukovima i da se ne krećeš dovoljno jer zategnutost oko kukova povlači cijeli niz izokinetičkog lanca prema gornjem i donjem dijelu tijela.

Krv teče sporije, a mišići sagorijevaju manje masti, što olakšava masnim kiselinama da začepe vaše srce. 

Postajemo osjetljiviji na bolesti srca i oscilaciju šećea u krvi. Na sposobnost našeg tijela da reagira na inzulin utječe samo jedan dan viška sjedenja, što dovodi da gušterača stvara povećane količine inzulina, a to može dovesti do dijabetesa.

Pada nam koncentracija. Naš mozak se hrani kisikom i nutrientima u pokretu dok u mirovanju moždane funkcije usporavaju. 

Oslabljujemo stabilnost tijela. Već smo govorili o mišiću Psoasu. Ovaj mišić u središnjem dijelu tijela pričvršćuje se na kralježnicu i nogu, a odgovoran je za uspravno stajanje i kretanje. Kada ovaj mišić postane zategnut i slab, mi smo skloniji ozljedama jer trup postaje nestabilan i svaki nekontrolirani pokret (npr proklizavanje na ledu ili nošenje tereta) je dovoljan za povredu zgloba ili diskova na kralježnici.

Deaktiviramo velike mišiće, posebno mišiće stražnjice (glutese). Slabi Gluteusi dodatno slabe tvoju stabilnost. Ovo se posebno odnosi na početnike u trčanju jer upravo su gluteusi oni koji kontroliraju i stabiliziraju rad nogu u pokretu.

ŠTO MOŽEŠ UČINITI DA ČEŠĆE USTAJEŠ ?

1. Parkiraj automobil dalje od ulaza na svoje radno mjesto ili izađi stancu dvije ranije ako putuješ javnim prijevozom i prošetaj.
2. Ustani i kreći se svakih 60 minuta na poslu, prošetaj se i reci drugim kolegama što trebaš ili misliš umjesto da im pišeš ne e-mail.
3. Koristiti stepenice umjesto dizala
4. Organiziraj raspored svog uredskog prostora na takav način da moraš ustati da bi pristupio često korištenim datotekama, telefonu ili printeru, pobrini se (suprotno uvriježenom mišljenju) da nemaš sve nadohvat ruke.
5. Idi na ručak izvan ureda sa svježim zrakom i u pauzi između napravi jednu od vježbi za jačanje trupa.
6. Postavi sportsko rekreativni cilj (npr sudjelovanje na biciklističkom rekrativnom maratonu ili 5km cestovna utrka ili rekreativni plivački maraton) i treniraj po sportskome planu dok ga ne postigneš. Osobe koje imaju plan i cilj lakše ustaju i sklonije su hodanju i općenito fizičkim aktivnostima.