Archive for the ‘hodanje’ Category

Četiri savjeta za trening u jesenskom periodu

14 Studenoga 2023

Promjene godišnjih doba oduvijek imaju veliki utjecaj na živa bića no suvremeni način života sve je nepovratno promijenio.

Posjetom šoping centrima možemo vidjeti kako stvari funkcioniraju. Tamo vlada vječno proljeće, niti vruće, niti hladno – mijenjaju se samo postave u izlozima i prigodni popusti.
Ako niste raspoloženi ili zainteresirani za kupovinu, nadohvat ruke su Vam kafići, razne igraonice, klimatizirane kino dvorane i na kraju fitness dvorane gdje u sred zime vježbamo u ljetnom outfitu.
Gdje smo u svemu tome mi i promjene koje svi osjećamo?

Ovo su moja četiri savjeta koji se tiču treninga u jesenskom periodu.

1. Smanji očekivanja.

Ne očekuj idealne uvjete za trening. Prihvati povremene krize poput bezvoljnosti, potrebu za konzumacijom većih obroka i teže hrane, usporenost i pad imuniteta. Osvijesti se da ti je u tom periodu potrebno samo malo više sna i dnevne svjetlosti, ali uvijek, iznova se vraćaj treningu.

2. Trening na otvorenom je bez altrenative.

Najbolje je vikendima trenirati u prirodi. Neka takve aktivnosti traju do sat vremena ako su umjereno intenzivne, a više sati ako su nisko intenzivne (na primjer poput hodanja). Stvori i dodatno vrijeme za trening vani. Umjesto gledanja televizije, stavi dobru čeonu lampu i uvedi rutinu večernjih trčanja ili hodanja. Boravak na otvorenom će nas bolje pripremiti na nadolazeće zimske izazove.

3. Po detaljima se jutro poznaje.

Uvedi jednu novu zdravu naviku. Moj “sezonski” savjet je vruća limunada ujutro. Iscijedi jedan limun, pomiješaj sa 2 dcl vode, zagrij do 60 °C i piješ u manjim gutljajima na tašte. Limun će pomoći u čišćenju organizma.

4. Nije svejedno gdje treniraš indoor.

Ovo se posebno tiče “kućnih” vježbača. Redovito čisti prostorije u kojima vježbaš. Neka to bude rutina zagrijavanja. Mikroplastika sa naše odjeće i obuće je sve raširenija i postaje globalni zdravstveni problem. Naš dah prati naš pokret. Kada mirujemo, za jednu minutu proventiliramo oko 5 litara zraka, a kad vježbamo čak 80 litara. Ako treniraš u fitness centrima onda izbjegavaj udarne termine ili odaberi centre koji imaju bolje riješenu ventilaciju prostorija.

Trening interviju i Jadran Domančić

9 Prosinca 2020

Jadran Domančić je jedan od onih malobrojnih triatlonaca u Hrvatskoj koji se odlučio isprobati u profesionalnim vodama dugog triatlona. Radni dan ovog talentiranog i discipliniranog 29-godišnjaka obuhvaća dva do tri treninga i cilj mu je biti konkurentan u nikad jačoj konkurenciji te oboriti trenerov rekord u Ironman distanci i plasirati se na Svjetsko prvenstvo na Havajima.

RIZICI UČESTALOG SJEDENJA NA ZDRAVLJE I KAKO IH UMANJITI

26 Veljače 2020

Sjediš li u autu ili u javnom prijevozu na putu do ureda? Imaš li često posla za koji je potrebno 6-8 sati sjedenja nekoliko dana u kontinuitetu? Izlaziš li na ručak tijekom radnog vremena i sjediš? Voziš li se i sjediš i kada putuješ na kraće lokacije u gradu? Sjediš li pred televizorom nekoliko sati prije spavanja?

PROČITAJ NEKOLIKO STANJA U KOJE NAŠE TIJELO DOLAZI KADA PUNO SJEDIMO:

Kukovi trpe zbog dugotrajnog sjedenja. Mišići se oko kukova skraćuju i slabe i postepeno ograničavaju pokret. U starijoj populaciji smanjena pokretljivost kuka glavni je uzrok pada, a često uzroci nastaju dok je osoba bila još radno sposobna. Ako te boli donji dio leđa ili koljena, velika je vjerojatnost da imaš smanjen gib u kukovima i da se ne krećeš dovoljno jer zategnutost oko kukova povlači cijeli niz izokinetičkog lanca prema gornjem i donjem dijelu tijela.

Krv teče sporije, a mišići sagorijevaju manje masti, što olakšava masnim kiselinama da začepe vaše srce. 

Postajemo osjetljiviji na bolesti srca i oscilaciju šećea u krvi. Na sposobnost našeg tijela da reagira na inzulin utječe samo jedan dan viška sjedenja, što dovodi da gušterača stvara povećane količine inzulina, a to može dovesti do dijabetesa.

Pada nam koncentracija. Naš mozak se hrani kisikom i nutrientima u pokretu dok u mirovanju moždane funkcije usporavaju. 

Oslabljujemo stabilnost tijela. Već smo govorili o mišiću Psoasu. Ovaj mišić u središnjem dijelu tijela pričvršćuje se na kralježnicu i nogu, a odgovoran je za uspravno stajanje i kretanje. Kada ovaj mišić postane zategnut i slab, mi smo skloniji ozljedama jer trup postaje nestabilan i svaki nekontrolirani pokret (npr proklizavanje na ledu ili nošenje tereta) je dovoljan za povredu zgloba ili diskova na kralježnici.

Deaktiviramo velike mišiće, posebno mišiće stražnjice (glutese). Slabi Gluteusi dodatno slabe tvoju stabilnost. Ovo se posebno odnosi na početnike u trčanju jer upravo su gluteusi oni koji kontroliraju i stabiliziraju rad nogu u pokretu.

ŠTO MOŽEŠ UČINITI DA ČEŠĆE USTAJEŠ ?

  1. Parkiraj automobil dalje od ulaza na svoje radno mjesto ili izađi stancu dvije ranije ako putuješ javnim prijevozom i prošetaj.
  2. Ustani i kreći se svakih 60 minuta na poslu, prošetaj se i reci drugim kolegama što trebaš ili misliš umjesto da im pišeš ne e-mail.
  3. Koristiti stepenice umjesto dizala
  4. Organiziraj raspored svog uredskog prostora na takav način da moraš ustati da bi pristupio često korištenim datotekama, telefonu ili printeru, pobrini se (suprotno uvriježenom mišljenju) da nemaš sve nadohvat ruke.
  5. Idi na ručak izvan ureda sa svježim zrakom i u pauzi između napravi jednu od vježbi za jačanje trupa.
  6. Postavi sportsko rekreativni cilj (npr sudjelovanje na biciklističkom rekrativnom maratonu ili 5km cestovna utrka ili rekreativni plivački maraton) i treniraj po sportskome planu dok ga ne postigneš. Osobe koje imaju plan i cilj lakše ustaju i sklonije su hodanju i općenito fizičkim aktivnostima.

Čudesna moć hodanja

13 Studenoga 2017

Mnoge dobre odluke u životu donesene su “doslovce” u hodu, ali evo jedne koju možete donijeti dok sjedite na poslu.

Pročitajte četiri razloga zašto je dobro da hodanje postane sastavni dio vašeg života bez obzira da li ste vrhunski ili hobby sportaš ili samo tražite alat za bolje balansiranje između mnogo obaveza​.

1. Hodanje to smo mi. Hodanje je za ljude najprirodniji i vjerojatno najzdraviji oblik kretanja. Evolucijski smo izgrađeni da riješimo izazove gravitacije u hodanju (gibanju) i možemo se izraziti da je hodanje za nas “integralni dio”  baš kao što je to disanje i hranjenje. Milijarde ljudi bez obzira na uvjete gdje žive, dob, spol, profesiju i svjetonazor doživljavaju hodanje kao nerazdvojni dio sebe.

2. Hodanje je trening. Iako prirođeno, hodanje danas postaje izazov i mnogi ga trebaju planirati (podsjetnik) kao aktivnost ili trening. Početnik sa hodanjem kao aktivnošću na jednostavan način može održavati niskointenzivan (aerobni) nivo rada bez opasnosti od pretjerivanja, a brdoviti tereni mogu biti izazov za vrhunske trkače, triatlonce i bicikliste, koji dugotrajna hodanja mogu implementirati kao zamjenu ili dopunu u treningu.

3. Hodanje je odmor. Danas zbog sjedilačkog (hipokinetičnost) načina života raste broj ljudi koji bi od 30 minutnog hodanja u prirodi imali više koristi u oporavku uma i tijela nego da to vrijeme provedu ispred televizora ili sjede. Vrhunski trkači, triatlonci i biciklisti za bolji i brži oporavak od intenzivnih treninga koriste “aktivni odmor” koji uključuje aerobne aktivnosti poput brzog hodanja.

4. Hodanje je zdravo i zabavno kad se kombinira. Preporučamo kombinaciju sa nekim treningom za jačanje mišića trupa no možete ga kombinirati sa svakodnevnim obavezama koje obavljate za posao i familiju. Hodajte ako je moguće u šumi, planini, parku, uz vodene površine i najprirodnijim načinom otkrivajte nove lokacije i puteve u mjestu u kojem živite.