Svi već znamo da ljudi koji redovito vježbaju stare sporije u odnosu na ljude koji ne vježbaju ali rijetko kad se ističe da je naglasak na aerobnom vježbanju (kardio) i da je bitno da se u svakoj životnoj dobi vježba. Užurbani život prepun drugih obaveza uzima danak i bar kad je u pitanju redovito vježbanje smo podijeljeni u ove tri skupine:
1. Trenirao mlad pa prestao.
Netko započne vrlo mlad (najčešće kroz kondicijski trening za rekreativni grupni sport) ali prekine trening već u srednjoj školi ili na fakultetu.
2. Počeo nakon pojave problema sa zdravljem.
Bilo koje vrijeme bolje za započeti nego nikada pa tako i onda kada se susretneš sa zdravstvenim upozorenjima. Visok tlak, pretilost, zaduha, gubitak mišićne i koštane mase samo su neki od problema koje ljude potaknu na aerobno vježbanje.
3. Profesionalni (vrhunski) sportaš.
Vrhunski sportaši vježbaju puno aerobno ali i visokim intenzitetom što može predstavljati zdravstveni rizik, posebno ako ne naprave pripremni period i oporavak, ako pretjeruju sa natjecanjima ili ako naglo prekinu karijeru bez nastavka bavljenja aerobnim aktivnostima.
Bez obzira u kojoj skupini si se prepoznao, od aerobnog vježbanja uvijek možeš profitirati ako se držiš ovih smjernica;
– neka ono bude 65-80% od maksimalnog pulsa.
– postavi dugoročne planove (nekoliko godina unaprijed ako ne i cijelo-životni) koje možeš mjeriti, dohvaćati i modificirati.
– nemoj pretjerivati u volumenu ali neka traje bar 30 minuta po treningu.
– izmjenjuj vrste aktivnosti s obzirom na godišnje doba ili mogućnosti (bicikl zamjeni trčanjem ili plivanjem i obrnuto).
– kad kod je moguće vježbaj na otvorenom, na čistom zraku, zimi na suncu, ljeti u sjeni.
– nikad ne vježbaj sa temperaturom ili oštrim bolovima u tijelu.
Postani mlad kada to želiš
Studija koja povezuje puls u mirovanju sa očekivanim trajanjem života
Pomladi se uz planski aerobni Adriatic Coaching trening
